Društveno-intelektualni temelji Bennabijevog pristupa civilizaciji

NaslovDruštveno-intelektualni temelji Bennabijevog pristupa civilizaciji (Bosnian)
Naslov originalaThe Socio-Intellectual Foundations of Malek Bennabi’s Approach to Civilization
PrevodilacA. Mulović
Godina izdanja2022
IzdavačCentar za napredne studije
FormatA5
UvezMehki
ISBN978-9926-471-61-3
Broj stranica42
Cijena11,50 KM
Dostupna uCentar za napredne studije
KontaktEmail: office@cns.ba, telefon: 033716042
Autor(i)

Serija sažetih izdanja Međunarodnog instituta za islamsku misao dragocjena je zbirka važnih publikacija ovog instituta, napisanih u sažetoj formi, osmišljenih da čitateljima predoče suštinska tumačenja glavnih sadržaja izvornih verzija.

Poznati alžirski intelektualac i naučnik Malek Bennabi (1905–1973) bavio se otkrivanjem uzroka muslimanskog nazadovanja i razloga za uspjeh i dostignuća zapadne civilizacije. Ključni problem koji analizira ne nalazi se u Kurʼanu niti u islamskoj vjeri, nego u samim muslimanima.

U ovoj studiji istražuje se Bennabijev pristup civilizaciji korištenjem metateorijske metodologije, kako bi se provjerile njegove teze i dodatno objasnili možda najintrigantniji elementi njegove teorije, a to je da civilizacijom upravljaju unutrašnji i vanjski te društveni i intelektualni faktori, te da se za samu civilizaciju može izvesti jednadžba.

Analizirana je jednadžba: Čovjek + Tlo + Vrijeme = Civilizacija, za koju je religija neophodni katalizator, te procijenjen njen značaj za preokret u muslimanskom nazadovanju. Za Bennabija je očigledno da je Čovjek središnja snaga u svakom procesu civiliziranja i da bez njega druga dva elementa nemaju vrijednosti.

U pogledu ishoda, Bennabijevo pouzdano i nepogrešivo uvjerenje da muslimani ne mogu ostvariti nikakve dalekosežne i smislene promjene u društvu ukoliko ne promijene svoje duhovno stanje – odjek je kurʼanskog ajeta: Uistinu, Allah neće promijeniti stanje jednog naroda sve dok on sam sebe ne promijeni (er-Ra’d, 13:11).

Badrane Benlahcene vanredni je profesor studija civilizacije i filozofije historije na Odsjeku filozofije Univerziteta Batna u Alžiru i na Odsjeku za islamske studije Filozofskog fakulteta Univerziteta „Kralj Fejsal“ u el-Ahsi, Saudijska Arabija. Stručnjak je za Bennabijevo djelo, a radove o Bennabiju i iz studija civilizacije objavio je u brojnim časopisima i prezentirao na konferencijama u Alžiru, Maroku, Saudijskoj Arabiji i Maleziji.