Prikaz: „Sloboda vjere ili uvjerenja: priručnik“

Opis izdanja

Kategorija
Izdanja BOS
Povodom izlaska iz štampe publikacije Sloboda vjere ili uvjerenja: priručnik u izdanju Centra za napredne studije, Islamske informativne novine Preporod na svojim stranicama od 15. oktobra 2015. godine su objavile prikaz spomenute knjige mr. Đermane Šete. U nastavku tekst prikaza donosimo u cjelosti.

„Sloboda vjere ili uvjerenja: priručnik“

Centar za napredne studije 2015., 530 str., prijevod Nedim Begović i Azra Mulović

Nova publikacija „Sloboda vjere ili uvjerenja: priručnik“ (2015., 530 str.) u izdanju Centra za napredne studije iz Sarajeva, u prijevodu Nedima Begovića i Azre Mulović, skup je odabranih tekstova iz mnogo obimnijeg priručnika objavljenog na engleskom jeziku pod nazivom „Facilitating Freedom of Religion of Belief: A Deskbook“ (2004., 1017 str.) u izdanju Norveškog centra za ljudska prava iz Osla. Ovaj Priručnik sadrži relevantne, i u praksi i teoriji utemeljene tekstove koji se detaljno i odgovorno hvataju u koštac sa većinom tema i izazova koji se javljaju u odnosu na slobodu vjere ili uvjerenja, primarno u Evropi ali i šire. Pored originalnih tekstova prevedenih sa engleskog jezika, Priručnik sadrži i vrlo informativan i sveobuhvatan pregled stanja savremenog reguliranja ovog prava u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koji je napisala mr. Ehlimana Memišević. Pored tog teksta, tu su još i Uvod, Zaključak i 14 autorskih tekstova renomiranih međunarodnih stručnjaka koji iz pravne, sociološe, antropološke, teološke ali i geopolitičke pozicije adekvatno propituju i analiziraju stanje u odnosu na pravo na slobodu vjere ili uvjerenja i neke njegove pojedinačne segmente.

Sloboda vjere ili uvjerenja, u svojoj trenutnoj historijskoj formi, predstavlja univerzalno primjenjivo temeljno ljudsko pravo kodificirano međunarodnim instrumentima ljudskih prava. Kako bi se ovo pravo primjenjivalo potrebno je držati se seta minimalnih standarda koji će omogućiti pojedinačnim društvima i državama da u tom smislu grade podržavajuće i inkluzivno okruženje (Lerner). U ovom Priručniku nalaze se brojne preporuke i smjernice u vezi sa načinima na koje je moguće implementirati te minimalne standarde i graditi adekvatno okruženje.

Na samom početku Evans i Lindholm uspostavljaju okvir za razumijevanje historijskog, filozofskog i religijskog utemeljenja ovog prava. Nowak i Vosprenik nude analizu uslova pod kojima je i kada moguće pristupiti ograničenju ovog prava iz razloga navedenih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima: zaštite javne sigurnosti, javnog poretka, javnog zdravlja ili morala te prava i sloboda drugih. Martinez-Torron i Navarro-Valss uvode nas u sistem zaštite religijskih sloboda unutar Vijeća Evrope, a Gibson i Lord u standardne i obaveze OSCE-a. Obje ove velike i utjecajne međunarodne organizacije u velikoj mjeri determiniraju načine na koje se pristupa ovom pravu te je stoga vrlo korisno poznavati njihove mehanizme rada. Neki od ostalih tekstova svoj fokus posebno su usmjerili na specifične segmente ovog prava, poput: pitanje prigovora savjesti (Sousa e Brito), pravo na autonomiju u religijskim poslovima (Minnerath), slobodu vjere ili uvjerenja u institucijama zatvorenog tipa (Boothby) ili prava djece (Van Bueren). Takođe, Tahzib-Lie i Borresen, svaka na svoj način, donose tekstove o odnosu između ženskih ljudskih prava i prava na slobodu vjere i uvjerenja.

Pored ovoga, Priručnik nudi obilje pokušaja da se neke od glavnih neuralgičnih tačaka unutar ovog prava propitaju, i pogledaju iz druge persektive a koje su i za nas vrlo važne. Poput npr. pitanja odnosa između religije i države koji se proteže od različitih oblika „odvajanja„ religije od države do raznih formi identifikacije države sa nekom religijom. Ili npr. nesklad procijepa koji postoji između univerzalnosti ovog prava i partikularnosti specifičnih okolnosti i konteksta u kojima se primjenjuje (u ovom smislu neki autori vrlo argumentirano dovode u pitanje institut „slobodne procjene“ Evropskog suda za ljudska prava smatrajući da se državama ostavlja dosta veći prostor za manipulaciju nego je to potrebno). Tu su još pitanje politike identiteta i zloupotrebe religijskih identiteta te vrlo aktuelno pitanje sigurnosti. Pozivajući se na Appelbya autori navode da balansiranje između „ambivalentnosti svetog“ upravo ključni izazov savremenog definiranja ovog prava. Jer dvije su alternative koje se jasno nadaju kao odgovor na pitanje kako strukturirati slobodu vjere ili uvjerenja: ili je potrebno naći način da grupe različitih vjerovanja žive zajedno ili se moramo suočiti sa stalnim trvenjima i rizikom od ratova.

Stoga ovaj Priručnik nama u Bosni i Hercegovini dolazi pravovremeno. Pisan razumljivim stilom, ali uz zadržavanje svih kompleksnosti koje ova tema nudi odlična je prva referenca svakome ko želi naučiti više o ovoj važnoj temi. Studentima, nastavnicima, novinarima, istraživačima ali i drugima koji uviđaju važnost poznavanja i primjene ovih važnih normi u našem bh. društvu ali i šire.

(Izvor: IIN Preporod; 15.10.2015.)

Putem linka koji slijedi možete u cjelosti preuzeti Uvod priručnika čiji su autori urednici Priručnika i Nazila Ghanea, te tekst Ehlimane Memišević, pod nazivom “Savremeno regulisanje slobode religije ili uvjerenja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori” spomenut u prikazu: